Novigrad se razvio na otočiću koji je u 18.st. spojen s kopnom. Prvi put se spominje kao Neapolis u VII. st. odnosno kao Civitas Nova u IX. st., a od XII. st. u crkvenim izvorima kao Emona, Emonia, Aemonia. Kao drevno sjedište biskupije novigradski su biskupi imali jurisdikciju nad teritorijem koje se na sjeveru prostirao do rijeke Dragonje, a jugoistočno do rijeke Mirne.
Novigrad je, zbog svoga smještaja na malom poluotoku i zbog svog plodnog prirodnog zaleđa, često bivao na raskrižju bogatih povijesnih događaja. Svoju renesansu grad doživljava od VIII. do IX. st. kada kao sjedište franačkog kneza Ivana postaje polazištem prodirajuće feudalizacije i time se uključuje na pozornicu evropske kulture. Zbog čestih ratova i zaraznih bolesti, grad doživljava u razdoblju XVI-XVII. st. svoju stagnaciju, kad je gotovo opustio. Svako razdoblje ostavljalo je svoje nijeme svjedoke, koji danas čine bogatu kulturnu baštinu.
NOVIGRADSKI LAPIDARIJ
Lapidarij je muzeološka zbirka 93 kamena spomenika iz antičkoga doba te ranog i kasnog srednjeg vijeka, jedna od najvažnijih te vrste u Hrvatskoj.
ŽUPNA CRKVA SV. PELAGIJA I SV. MAKSIMA
Današnja trobrodna bazilika (do 1831. katedrala) izvorni je oblik dobila u starokršćanskom razdoblju (V.-VI. st.), u vrijeme osnivanja Novigradske biskupije.
NOVIGRADSKA KRIPTA
Ispod glavnoga oltara u župnoj crkvi sv. Pelagija i sv. Maksima nalazi se (rano)romanička kripta, jedina u Istri i jedna od rijetkih u Hrvatskoj.
ZIDINE
Zidine sa zupčanim kruništem izgrađene su u sredini XIII. st. Obnavljane su u raznim razdobljima. Ojačane su okruglim renesansnim kulama, a uz bivša glavna gradska vrata stoji starija četverokutna kula.
Novigrad nudi bogat sportski program, ali najviše se pamti po prelijepim zalascima sunca i romantičnosti koju ćete i sami otkriti…