Istra Deliciosa

Biska je autohtona istarska rakija što se radi se od komovice, imele i nekoliko vrsti trava. Naziv "biska" nastao je od latinskog naziva za imelu (Viscum album).
Biska može biti i u slađim varijantama, ali i u kombinaciji s medicom (također autohtonom istarskom rakijom, od meda). Kombinacija se zove medimela."Tajnoviti" dio priče o biski je njeno korištenje u druidskoj magiji kelta koji su obitavali na ovom području prije oko 2.000 godina.

Životopisnu istarsku gastronomiju, osim u malim seoskim turističkim domaćinstvima, možete konzumirati u konobama i oštarijama, ovisno uputite li se u njezinu unutrašnjost ili poželite osjetiti istarski ugođaj negdje uz Jadransko more. Magija i afrodizijaci sljubili su se odavno u čarobnoj Istri.

Recept u duhu pljočkanja*, prenesen s jednog od nadahnutih istarskih blogova "kljujuć o Istri":
"...devet decilitara terana (može i borgonja), malo maslinovog ulja , prstohvat papra i to je to ... ahhhh...netko će reći "a šećer?!?"...pa to je izmišljotina novijeg doba, ali 'ko voli nek izvoli 50 g šećera.

Marko Valerije Marcijal, pisac epigrama, ostavio je zapisane najljepše komplimente istarskom ulju. Veličajući svoju Kordobu uskliknuo je "Kordobo…savršena kao ulje iz Istre". Ostaci antičkih uljara nalaze se duž cijele zapadno-istarske obale, posebice na Brijunima, u Barbarigi, Poreču, Červar Portu gdje su i veliki nasadi maslina i to autohtonih istarskih sorti bjelica, karbonera, buža.

Nekoliko specifičnosti čini ISTARSKI PRŠUT jedinstvenim proizvodom u cijelom svijetu. Prvo, svinje od kojih se radi moraju biti uzgojene na području Istre, a drugo - taj se pršut ne dimi. Istrani ga zovu - vijulin, što će reći violina.
Pršut se premazuje smjesom začina (sol, papar, češnjak, lovor pa i ružmarin) te takav suši na zraku. Jedinstvenim ga čini i obrada, jer se s buta skida koža sa čitavim potkožnim masnim tkivom osim 4-5 cm kože na skočnom zglobu za koje se pršut veže kod sušenja.

Istra, srcoliki poluotok, ima dvije vrste zemlje, intenzivno crvenu u priobalju i sivu, glinastu u središnjem dijelu. Tartuf raste baš u toj sivoj zemlji, u vlažnoj, hrastovoj Motovunskoj šumi kojom protječe rijeka Mirna. Tartufarska zona proteže se dalje ka sjeveru do Lanišća, potom rječicom Rašom ka jugoistoku na Labinštini, te na jugu do Pazina. Čudan je to, tajnovit i pod zemljom sakriven gomolj. Nema nadzemne biljke i čovjek ga može naći samo uz pomoć posebno dresiranih pasa i svinja!

Kvalitetu vina upotpunjuje posebnost tla, crvena zemlja uz more i bijela zemlja unutrašnje Istre. Istarska malvazija već je duže od sto godina najčuvenije i najprisutnije vino Istre. Malvazija svoju potvrdu kvalitete dobiva 1998. godine kada je proglašena najboljom autohtonom sortom u Hrvatskoj i godinu dana kasnije najboljim bijelim vinom u Hrvatskoj. Istarska protuteža malvazije je - teran. Teran i njegova podvrsta refošk drže se starim i autohtonim vinima Istre.