Bukaleta je danas vjerojatno najpopularniji suvenir iz Istre. Nekoć su bukalete bile luksuz te smo ih mogli naći samo u bogatijim obiteljima ili u posebnim zgodama, a jedne od najpoznatijih bile su bukalete iz Raklja.I dan danas Istrani vole piti vino i supati u dobrom društvu baš iz bukaleta.
Centri glagoljice u Istri bili su Roč i Hum. Glagoljica je pismo, kojim se Hrvati služe već preko tisuću godina. Njome su se pisali kako staroslavenski tekstovi hrvatske redakcije – osobito crkvene bogoslužne knjige, tako i hrvatski tekstovi najrazličitijih namjena. Glagoljica se najduže održala upravo među Hrvatima u Istri i Primorju. Najstariji glagoljaški zapisi u Istri su Plominski zapis iz 11 st. Grdoselski ulomak, iz 12. i Humski grafit iz 13. stoljeća.
Anegdote i utisci slavnih gostiju pamte se decenijama. Na ovim stranama objavit ćemo neke od njih, a očekujemo da nam i vi dostavite svoje.U dva navrata, 1743. i 1744. godine, Giacomo Casanova, poznati mletački pustolov, posjetio je Istru, boraveći u Puli, Balama i Vrsaru. Vrsar je spomenut u njegovim memoarima, gdje Casanova piše o dobrom iću, refošku i lijepim ženama (s naglaskom na sobaricu i njihova noćna «druženja»).
Srednjevjekovna nepismenost onemogućavala je ljudima čitanje knjiga, ali se pronašao vrlo učinkovit način kako da se vjernicima prenesu glavne poruke i to su bile freske. Unutrašnjost crkvi i crkvica ukrašavala se prizorima koji su svojim bojama mamili pogled, a upečatljivim prikazima prenosili jasnu poruku nepismenim vjernicima. Do sada je na području cijelog istarskog poluotoka otkriveno oko sto i pedeset lokacija na kojima su otkrivene freske. Najpoznatije su: Mrtvački ples, Kolo sreće, Živi križ…Mjesta s freskama su: Beram, Barban, Oprtalj, Pazin, Lindar, Rakotule, Hum, Draguć, Dvigrad, Žminj, Poreč, Fažana.
Između Buzeta i Livada ispod strme stijene smjestile su se Istarske Toplice u kojima su svoje boljke liječili još stari rimljani u ljekovitoj vodi koja dosiže i do 36 stupnjeva, bogatom sumporom, termalnim i blatnim kupkama koje se i dan danas koriste za liječenje reumatskih bolesti i endokrilnog sustava.U Istri, zemlji legendi o divovima, štrigama, gusarima, sakrivenom blagu… i Istarske Toplice imaju svoju legendu.
Većina stanovnika Istre govori čakavskim narječjem, a na razini županije uvedena je dvojezičnost. U Istri žive, pored ostalih, Vlahi, Bezaki, Ćići, Bazgoni, Prikodražani, Bumbari, Roverci, Fućki, Krajevci, Benečani, Gorinjci i Dolinci, Boškari, Kuntražani, Dugohaljari, Kratkorepci, Pričanci, Trnoplesari, Proštinari, Kajići, Prigorci, Učkari... Zvuči zanimljivo?
Kažun se gradio u poljima i koristio se kao zaklon, odnosno kao mjesto gdje je odlagan alat. Osim toga kažun (casita) koristio se za nadgledavanje polja i vinograda u vremenu prije žetve, odnosno berbe jer se urod morao zaštititi od nasrtaja kradljivaca koji su tada bili učestali.
Istarski tumulusi potječu iz brončanog razdoblja. Istra je sačuvala, sve do danas, oko 400 utvrda i kaštela iz brončanog i željeznog doba. U neposrednom zaleđu Poreča, otprilike na prostoru između naselja Valkarin, Dračevac i Fuškulin, pejzaž obogaćuje desetak gotovo jednakih brežuljaka. Najveći od njih jedva nadvisuje stotinjak metara, no malo koja turistička geografska karta navodi njihova imena, dok je svjetski značaj tih brežuljaka poznat tek malom broju usko specijaliziranih stručnjaka, uglavnom arheologa. Funkcija istarskog Stonehengea, Maklavuna, bila je orijentacija u vremenu i prostoru, praćenje kozmičkih mijena, te određivanje početka i kraja godišnjih doba.
Parenzana je 33 godine spajala 33 mjesta Istre s ostatkom Europe, a za to je trebalo gotovo dvadeset godina priprema, no kada su počeli radovi na uskotračnoj pruzi što je u svoja 123 km uključivala 9 tunela, 11 mostova i 6 vijadukata, sve je bilo gotovo za manje od dvije godine. U 21. stoljeću Parenzana je ponovno aktualizirana...
Sagrađena je u samo 6 mjeseci, veličine 1000 metara četvornih koja je dospjela na naslovnice svjetski uglednih časopisa prije no što je proglašena za najbolji sportski objekt u 2008., godini Olimpijade u Pekingu!
Motovun, Beram, Buje, Buzet, Grožnjan, Hum, Labin, Oprtalj, Pazin, Gračišće, Pićan, Sveti Lovreč Pazenatički, Vižinada, Vodnjan, Žminj, Dvigrad... Ti gradići u unutrašnjosti Istre najčešće su bili smješteni na vrhovima brežuljaka koji su im pružali prirodnu zaštitu.
Astronomska opažanja asteroida koja su godinama opažana iz Višnjana preseljena su u novu zvjezdarnicu u Tinjanu. Do sredine 2005. godine, zabilježeno je 1750 otkrića asteroida, od čega ih je s primarnim oznakama oko 1400. Na dan 17. rujna 2005., numeriranih je asteroida bilo 1162. Zvjezdarnica Višnjan je po broju otkrivenih asteroida jedna od dvanaest najproduktivnijih zvjezdarnica svijeta svih vremena.
