Atrakcije

Arena je izgrađena kao poprište gladijatorskih borbi, koje su se u njoj održavale do 5. stoljeća, a danas se koristi kao pozornica za Histria festival i Festival igranog filma u Puli. U podrumu se nalazi muzej s bogatom zbirkom arheoloških izložaka.
U pulskoj Areni nastupali su Andrea Bocelli, Buena Vista Social Club, Eros Ramazzotti, Izraelska filharmonija i Zubin Mehta, Jamiroquai, Jose Carreras, Luciano Pavarotti, New Imperial Russian Ballet, Norah Jones, Paco de Lucia, Placido Domingo, Zucchero i brojni drugi.
Nisu poznati pisani izvori o izgradnji najmonumentalnijeg zdanja pulske povijesti, ali je najvjerovatnije gradnja započela za cara Augusta.
Zidni plašt s velikim polukružnim otvorima na dva kata, po stilskim karakteristikama odgovara vremenu pol. I. st., vladavini cara Klaudija.
Posljednja faza izgradnje trećega kata i dovršenja amfiteatra pripisuje se caru Titu Flaviju Vespazijanu oko 80. godine.
Središte amfiteatra je arena ili borilište veličine 67,90 x 41,60 m, a od prostora za gledatelje bila je odijeljena 1,16 m širokim kanalom pokrivenim pločama. U samu arenu ulazilo se na dvoja glavna ulaza i na nekoliko sporednih ulaza. Njena su posebnost u odnosu na ostale amfiteatre četiri tornja prislonjena uz vanjski plašt.

Eufrazijeva bazilika (Eufrazijana) u Poreču najljepši je sačuvani spomenik ranobizantske umjetnosti na Mediteranu. Nastala je u 6. st., u vrijeme biskupa Eufrazija i cara Justinijana I. Godine 1997. UNESCO ju je uvrstio u svjetsku kulturnu baštinu. Sustav Eufrazijeve bazilike čine Eufrazijeva bazilika, Župna crkva, Sakristija i cela trikora, Krstionica i zvonik, Maurov oratorij, kao i obližnji biskupski dvor, za koji je najnovijim istraživanjima utvrđeno da pripada istom bizantskom razdoblju kao i bazilika. U njemu je smještena sakralna zbirka Porečko-pulske biskupije. Uz prezentaciju arheoloških ostataka, posebice mozaika datiranih već u 3. st., u kompleksu se nalaze vrijedne sakralne spomenike i umjetničke predmete starokršćanskoga, rano bizantskog i srednjovjekovnog razdoblja.

U vodnjanskoj se Župnoj crkvi čuva 370 relikvija 250 različitih svetaca. Uz trn s Isusove krune, komadić vela Bogorodice, česticu Kristova križa i mnoge druge, posebnu pozornost privlače neraspadnuta, posve očuvana tijela ili djelovi tijela sv. Sebastiana, sv. Barbare, sv. Marije Egipatske, sv. Leona Bemba, sv. Ivana Olinija i sv. Nikoloze Bursa. Dijelovi i čitava tijela u Župnoj crkvi sv. Blaža leže stoljećima, a nisu balzamirani niti hermetički zatvoreni što predstavlja pravu zagonetku za znanstvenike. No to nije jedina zagonetka. Prema narodnoj predaji, neraspadnuta tijela svetaca imaju čudesnu moć ozdravljenja.

Sveta Eufemija zaštitnica je Rovinja, a crkva svete Eufemije dominira starom gradskom jezgrom. U njoj se nalazi sarkofag uz kojeg se stoljećima prepričavaju legende. Sarkofag je dugačak 212 cm, širok 95 cm, visok 195 cm. U sarkofagu se nalaze svetičine relikvije. Ona je bez lijeve ruke, prekrivena skupocjenom odjećom izvezenom zlatnim ukrasima. Voštana maska pokriva kosti glave. Tu je masku izradila 1953. god. umjetnica Mila Vod. Okrunjena je krunom i u desnoj ruci drži lovorov list. Na sarkofagu se nalaze vratašca kroz koja se može vidjeti unutra, a otvara se za javnost na blagdan sv. Eufemije i prigodom značajnijih događaja u župi.
Sv.Eufemiju u narodu zovu i drugim imenima: Fumica, Fuma, Fumija.

Limski kanal ubraja se u jedan od najljepših krajolika Istre. Dio je 35 km dugačke Limske udoline (drage) koja seže gotovo do Pazina u središtu Istre. Sam kanal je nešto duži od 10 km, a s obje njegove strane uzdižu se strme litice, ponegdje visoke i do 100 m. Pun je „zavoja“, a završava u Limskoj stražnjici (nije šala - njegovo se dno naziva Cul da Limo ili Limska guzica).
More i podmorje, kao i krajolik Lima, danas je prirodni rezervat pod zaštitom. More u Limskom kanalu vrlo je čisto, što pogoduje uzgoju školjaka, mriještenju riba, i naravno - kupanju. U Limskom se kanalu uzgajaju ribe, a posebno je poznat po uzgoju dagnji i kamenica (možete ih probati na licu mjesta u obližnjim restoranima).

Jama Baredine nalazi se kod mjesta Nova Vas, između većih naselja Poreča, Višnjana i Tara Cesta koja vodi do jame označena je putokazima, a uz jamu se nalazi prostran parking za osobne automobile i autobuse. Jama je zaštićeni geomorfološki Spomenik prirode. Ukupna dubina jame iznosi 132 metara sa podzemnim jezerima čije je dubina ponekad i tridesetak metara. Temperatura u jami je konstantna i iznosi oko 14 stupnjeva Celziusa. Pored jame uređen je informativni punkt, prodaja karata, suvenira, natkrivena terasa s ugostiteljskom ponudom, etno zbirka starih poljoprivrednih strojeva, galerija za izložbe fotografija i «Speleolit» centar za speleo-climbing. Za ljubitelje piknika u prirodi uz jamu uređen je prigodni prostor sa stolovima i klupama. Za grupe školske djece mogu se organizirati igre na prostranoj livadi pored jame.

Južna kapela je jedini sačuvani dio trobrodne bazilike Sv. Marije Formoze koju je ravenski biskup Maksimilijan sagradio u drugoj polovici VI. Stoljeća. Građena je od kamena, za razliku od ostalih crkava građenih ravenskim stilom od opeke.
Uz starokršćanski kompleks biskupa Eufrazija u Poreču, bazilika je najznačajniji spomenik za poznavanje sakralne umjetnosti na tlu Hrvatske.
Bazilika sv. Marije Formoze (ili od Canetta) je bila duga 32 m, a široka 19 m, a pretpostavlja se da su na njezinom mjestu prethodno bile ruševine Minervinog hrama. Po zapisima iz ovog i kasnijeg razdoblja može se zaključiti da je bazilika bila izuzetno raskošna. Na ukrašavanju su radili čak carigradski majstori. U crkvi su bili mramorni stupovi, mramorni reljefi, freske, podni mozaici. Jedan zapis iz 16. stoljeća govori o kamenom sarkofagu nekog biskupa u memorijalnoj kapeli pa se također pretpostavlja da su kapele u to vrijeme imale ulogu mauzoleja.

U jedinstvenom parku pored Vrsara je osam velikih dinosaura, visine od 16 do 24 metra, tri manja na kojima djeca mogu "jahati", dva kostura i pet glava, a park je prepun stazica i prolaza gdje se skrivaju najopasniji mesožderi, biljojedi i leteći dionosauri.

Apatosaurus iz porodice biljojeda velik 24 metra, koji ispušta autentične zvukove i radi isto takve pokrete, bezopasna je “grdosija” koja dočekuje oduševljene posjetitelje na samom ulazu u zabavni park Margareta u Funtani, pretvoren u JURASSIC PARK koji se prostire na 40.000 četvornih metara.
U velikoj hali u njegovu središtu smještena su dva kostura dinosaura, dvije glave i jedan pokretni dinosaur na kojem djeca mogu sjediti, odnosno jahati.
U tom prostoru svoju točku redovito izvodi mađioničar u 12.== h i organizira se zabava...
Disco za djecu: od 20:00 do 21:00 h.
Radno vrijeme od 9:00 - 23:00. Ulaznice: 80 kn za odrasle, 50 kn za djecu uz mogućnost kupnje obiteljske ulaznice s popustom.

Park skulptura glasovitoga Dušana Džamonje u Vrsaru je kompleks od 30.000 m2 s ljetnikovcem, ateljeom, galerijom i parkom veličine 24.000 m2 - od 1979. taj kompleks nosi status spomenika kulture, da bi 2006. godine bio uvršten u Registar nacionalnog kulturnog dobra pod zaštitom države Hrvatske.
Čarolija u kojoj je 26 modernih skulptura pomireno s organskom fluidnošću prirode, izložena je u prekrasno uređenom okolišu Vrsara. Dušan Džamonja diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu kao student Vanje Radauša, Frana Kršinića i Antuna Augustinčića, živio i radio u Bruxellesu, Vrsaru i Zagrebu. 1970. godine izgradio je kuću, studio i park skulptura u Istri. Prvo što je napravio kad je odlučio obnoviti staru kuću u Vrsaru, od koje su ipak sačuvana mjesta gdje su nekad bili vrata i prozori, bio je crtež s prikazom ulaznih vrata - iz toga je nastao reljef vrata u drvu. Bio je vođen idejom, kaže, da vrata moraju personificirati osobu koja živi u kući.
Radno vrijeme: Srpanj - kolovoz: 9.00 – 20.00
Rujan - lipanj: 9.00 - 18.00, ponedjeljkom zatvoreno
Ulaz besplatan

Prvi grad prijatelj Opatije, Lovrana i Matulja postao je Castel San Pietro Terme, iz talijanske regije Emilia-Romagna. Dva grada bogate tradicije zbratimila su se 28. travnja 1983. godine.