Boškarin, autohtono istarsko govedo smatra se jednim od najvećih europskih sisavaca. Šezdesetih godina 20. st. u Istri ih bilo više od 60.000 boškarina, da bi trideset godina kasnije gotovo izumrli. Danas je njihov broj ponovno u rastu, zahvaljujući aktivnim istarskim uzgajivačima pa se čak nude jela od njegova mesa. Pa ipak, boškarin ima posebno značenje za Istrane. Boškarin je bio status obitelji u društvu, ponos i moć seoskog domaćinstva, te vjerni prijatelj.
Poznata brijunska maslina zasađena je negdje u 4.st.n.e. i jedna je od najstarijih na europskom tlu. Početkom sedamdesetih godina 20.st. jako je nevrijeme njezino deblo razdijelilo na dva dijela, ali maslina tipa buža i dalje daje plod.
Na otočiću Fenoliga prepoznatljivi su ostatci dinosaura, koji su tu živjeli prije 80-90 milijuna godina. Zanimljivi su očuvani tragovi dvonožnih troprstih dinosaura theropoda i ornithopoda te otisci četveronožnih sauropodnih dinosaura. I na otocima Brijuna je otkriveno dvjestotinjak tragova dinosaura...
Procjenjuje se da Istra ima više od dvije tisuće špilja, jama, ponora i pećina. Najpoznatije se Pazinska jama, jama Baredine , Romualdova špilja, Pincinova jama, špilja Feštinsko kraljevstvo, Špilja Mramornica, Pećina Laganiši, i Markova jama.
Uzgoj istarskog goniča spominje se u hrvatskim povijesnim dokumentima već od 14. stoljeća, a smatra se da je živio uglavnom uz obalu Jadranskoga mora. Kao izvorna hrvatska pasmina istarski gonič registriran je 1999. godine. Postoje dvije vrste : kratkodlaki istarski gonič i oštrodlaki istarski gonič.
Rt Kamenjak (još se naziva Kamenjak, Premanturski poluotok, Punta) je najjužnija je točka Istre, 9 km dug zaštićeni krajolik. Nadmorska je visina čitava područja između 0 i 40 metara, vrlo razvedene obale duge oko 30 km prepune uvala, uvalica, rtova i plaža, koje su slobodne. Ceste i putevi su bijeli i neasfaltirani sa jednostavnom signalizacija za lakše snalažanje na poluotoku, a za motorna vozila se plaća pristup.
U središtu sela nalazi se crkva Svetog Mateja koja se spominje u 16.st. Stari zapisi spominju da je crkva sagrađena kraj lipe. Dan danas baš to prastaro stablo živi, lista i cvate kraj crkve, tako da je vjerojatno riječ o najstarijoj lipi u Istri. I dalje se zeleni, iako je deblo poprilično šuplje.
Motovunska šuma prostire se uz rijeku Mirnu i predstavlja posljednji ostatak autohtonih nizinskih poplavnih šuma zvanih «longoze». Danas postoje samo tri nalazišta takve šume u svijetu.Bogata je tartufima, a u njoj živi i vrlo rijetka smeđa žaba - Rana latastei. Inspirirala je i Vladimira Nazora dok je pisao Velog Jožu.
U Istri je dvadesetak ronilačkih centara i klubova jer je u njenom akvatoriju pored iznimne flore i faune i najviše potonulih brodova, kao što su Baron Gautsch, Corleanus, Giuseppe Dezza, Flamingo, Hans Smith...U podmorju Bala pronađene su okamenjene kosti dinosaurusa, kao jedino takvo nalazište u svijetu.
Vela ili Vranjska draga je kanjon koji je rascjepanjem tla nastao u podnožju Učke, a uslijed raznih djelovanja prirodnih sila nastali su nevjerojatni okomiti stjenoviti tornjevi visine i do 100 metara. Ti su tornjevi još davne 1931. privukli alpiniste te su danas popularno alpinističko penjalište.
Procjenjuje se da Istra ima više od dvije tisuće špilja, jama, ponora i pećina. Najpoznatije se Pazinska jama, jama Baredine , Romualdova špilja, Pincinova jama, špilja Feštinsko kraljevstvo, Špilja Mramornica, Pećina Laganiši, i Markova jama.
