Nekoliko specifičnosti čini ISTARSKI PRŠUT jedinstvenim proizvodom u cijelom svijetu. Prvo, svinje od kojih se radi moraju biti uzgojene na području Istre, a drugo - taj se pršut ne dimi. Istrani ga zovu - vijulin, što će reći violina.
Pršut se premazuje smjesom začina (sol, papar, češnjak, lovor pa i ružmarin) te takav suši na zraku. Jedinstvenim ga čini i obrada, jer se s buta skida koža sa čitavim potkožnim masnim tkivom osim 4-5 cm kože na skočnom zglobu za koje se pršut veže kod sušenja.
Istarski je pršut zaštićen zemljopisnim porijeklom po najstrožim kriterijima i nitko ga ne može proizvoditi bez da u potpunosti zadovoljava ove kriterije. Pod zemljopisnim porijeklom uvjetovano je da je riječ o centralnoj Istri, barem 12 kilometara udaljenoj od obale Jadrana. Prvu fazu zrenja čini sušenje na zraku što traje oko 5 mjeseci, potom slijedi daljnje sušenje u tamnoj prostoriji uz slabiji protok zraka minimum od 6-8 mjeseci, pa tako nije rijetkost da zrenje traje i dvije godine.
Međunarodni sajam pršuta održava se u Tinjanu.
