Južna kapela je jedini sačuvani dio trobrodne bazilike Sv. Marije Formoze koju je ravenski biskup Maksimilijan sagradio u drugoj polovici VI. Stoljeća. Građena je od kamena, za razliku od ostalih crkava građenih ravenskim stilom od opeke.
Uz starokršćanski kompleks biskupa Eufrazija u Poreču, bazilika je najznačajniji spomenik za poznavanje sakralne umjetnosti na tlu Hrvatske. Nastala je neposredno nakon rekonkviste cara Justinijana i njegove obnove carstva. Izgradio ju je Justinijanov štićenik, Istranin Maximianus (546.-556.), kao monumentalnu trobrodnu baziliku. O tome posredno svjedoči nevjerodostojan dokument Maksimijanove darovnice iz 546. godine, pronađen u Pulskom arhivu 1657. godine.
Arhitektonski sklop bazilike i samostana sv. Marije Formoze obuhvaćao je dio gradske četvrti kod južnih bedema kasnoantičke Pule. Bazilika je bila pravilno orijentirana u smjeru istok-zapad. Imala je tipične poligonalne apside i bočne pastoforije. Ritam stupova i lukova u unutrašnjosti crkve ponavljao se i na vanjskoj strani zidova.
Dekorativni izgled bazilike danas se može samo pretpostaviti. O tome govore biograf Agnellus iz 1. pol. IX. st. u "Vita S. Maximiani" pri "Liber pontificalis Ecclesiae Ravennatis" i nepoznati autor s kraja XVI. st. u "Dialogo sulle antichita di Pola". Kako su vremenom njeni jadni ostaci utonuli u srednjevjekovnu močvaru poznata je i kao Sv. Marija od Trstike. Danas su od nje vidljivi samo ostatak sjevernog zida, djelovi kružnih sakristija, te cijela očuvana južna kapela.
Mauzoleji (memorijalne kapele pulskih biskupa)
Bočno od bazilike, uz apsidu, nalazile su se dvije istovjetne kapele centralnog tipa s poligonalnom apsidom. Južna kapela sačuvana je gotovo u potpunosti. Njezin opći arhitektonski izgled vanjskih ploha, raščlanjenih lezenama i slijepim arkadama, te centralni križni tlocrt utjecat će na ranosrednjovjekovnu sakralnu arhitekturu u predromanici i starohrvatskom graditeljstvu. O izvornoj memorijalnoj funkciji govori zabilješka o sarkofagu koji se u tu nalazio - u kapeli su vjerojatno bili grobovi pulskih biskupa.
U planu je projekt 'Arheološki park bazilike Sv. Marije Formoze u Puli' na području južnog dijela starogradske jezgre Pule.
Izvor: Arheološki muzej Istre, Wikipedia