Limski kanal

Limski kanal ubraja se u jedan od najljepših krajolika Istre. Dio je 35 km dugačke Limske udoline (drage) koja seže gotovo do Pazina u središtu Istre. Sam kanal je nešto duži od 10 km, a s obje njegove strane uzdižu se strme litice, ponegdje visoke i do 100 m. Pun je „zavoja“, a završava u Limskoj stražnjici (nije šala - njegovo dno naziva se Cul da Limo ili Limska guzica).
Kako je nastao? Prije nekoliko milijuna godina, za vrijeme miocena, ovdje je tekla prarijeka, preteča rijeke Pazinčice. Razina mora bila je znatno niža od sadašnje (oko 50 metara), a miocenske obilne kiše rijeku su radile snažnom tako da je voda i dalje ispirala vapnenac i dodatno produbila riječno korito. Dizanjem razine mora, more je doslovno potopilo prarijeku, a miocen sa svojim kišama je prestao pa je i rijeka presušila, Pazinčica se premetnula u ponornicu, a ušće je postalo “kanal”.
Naziv mu vjerojatno potiče od riječi „limes“, što je latinska riječ za granicu, a Limski je kanal bio granica između puljskog i porečkoj agera (danas između Rovinja i Vrsara…)
Dno kanala skriva mnogobrojne komade antičkih predmeta, ali niti jedan nije nađen neoštećen. Tumačenje – vjerojatno su se u kanalu za vrijeme „nevera“ skrivali antički brodovi koji su u iščekivanju prestanka nevremena imali „generalno čišćenje“ pa su u more bacali sve što na brodu nije izdržalo plovidbu nemirnim morem.

Naziv Lim fjord nastao je nakon snimanja filma »Vikinzi« 1958. s Kirk Douglasom i Tony Curtisom, kada je Limski kanal odista »glumio« fjord pa se to nastojalo i komercijalno iskoristiti dok se nije urušilo vikinško naselje koje je bilo sagrađeno na Vrhu Lima.
U području Limskog kanala nalazi se Romualdova pećina - paleolitsko nalazište i zanimljiv speleološki objekt sa pećinskim ukrasima. Ulazak u spilju visok je 47 centimetara, glavna dvorana pet do šest metara, a dugačka je 105 metara. Romualdova pećina je speleološki fenomen, jer se spiljski ukrasi nalaze samo s lijeve strane dok je desna prazna. Temperatura je u njoj ugodnih 14º - 17º C i stalna je tijekom cijele godine. U njoj obitava velika kolonija šišmiša. Ulaz u špilju je zatvoren i posjet je moguć samo uz vodiča.
Gusarska spilja je jedna od nekoliko spilja uz Limski kanal. Može joj se pristupiti samo s mora. Naziv je dobila po gusarima koji su se u prošlosti često skrivali u ovoj spilji. Uz Limski kanal ima i okomitih stijena koje su cilj mnogih penjača. Na slici ih se vidi nekoliko. (Photo by S.Š.)
More i podmorje, kao i krajolik Lima, danas je prirodni rezervat pod zaštitom. More u Limskom kanalu vrlo je čisto, što pogoduje uzgoju školjaka, mriještenju riba, i naravno - kupanju. U Limskom se kanalu uzgajaju ribe, a posebno je poznat po uzgoju dagnji i kamenica (možete ih probati na licu mjesta u obližnjim restoranima).